PRETJERUJEMO LI? Znanstvenici istražili može li pretjerana opsjednutost higijenom biti štetna!


Dok pretjerujemo s higijenom, mnogi se pitaju čini li nam to možda više zla nego koristi

Kako izgleda vaša dnevna rutina? Tuširate li se svakog jutra (ili večeri), ili ponekad i propustite koji dan? Mijenjate li plahte svaki tjedan? A ručnike?

 

Živimo u doba pretjerane čistoće. Naši su sapuni antibakterijski, a sredstva za čišćenje obično obećavaju da će se riješiti 99,9 posto svih bakterija u kućanstvu. Mikrobi su naši najveći neprijatelji.

No istodobno, neki znanstvenici upozoravaju da ni pretjerana čistoća nije dobra, jer ona pomaže u razvoju astme i alergija. Dakle, postoji li pravilna ravnoteža između opsesivne čistoće i suživota s bakterijama koje su svugdje oko nas?

Krajem 19. stoljeća njemački fizičar Robert Koch otkrio je da neke vrste bakterija mogu uzrokovati određene bolesti. Otada je briga o higijeni itekako poboljšala naše zdravlje. No nisu svi mikrobi loši.

 

 

 

Da, postoje bakterije koje mogu izazvati neugodne, pa čak i smrtonosne bolesti, ali mnoge od njih su izuzetno korisne i mogu poboljšati naše zdravlje.

One formiraju vitamine u našem želucu, stvaraju sloj na koži koji nas štiti od loših mikroba i pomažu nam probavljati hranu.

Izvan naših tijela, bakterije razgrađuju organski otpad, stvaraju polovicu kisika na Zemlji i popravljaju razinu dušika u zraku. Drugim riječima, pomažu Zemlji da osigurava život za sve nas. Mnogi znanstvenici pak napominju da smo danas postali prečisti i da to nije nimalo dobro za nas.

Prva osoba koja je izjavila da bi direktno izlaganje infekcijama u djetinjstvu moglo stvoriti dobru obranu od alergija u odrasloj dobi bio je britanski epidemiolog David Strachan. Iako te davne 1989. godine mnogi nisu vjerovali njegovim riječima, ta ‘higijenska hipoteza’ s godinama je postala sve prihvaćenija među liječnicima.

Alergije označavaju da je naš imunitet u neredu, jer bezazlene tvari (ambroziju ili kikiriki) doživljava kao težak napad. Naša tijela, kaže biologinja s Russell Sage Collegea – Dorothy Matthews – mogu pretjerano reagirati na korisne mikrobe jer je naš imunološki sustav zaboravio kako živjeti u suživotu s njima.

 

 

S majke na dijete

Iz tog razloga moramo razumjeti kako nam mikrobiota (fiziološka mikroflora) može pomoći.

“Nužno je da dijete dobije majčinu mikrobiotu – simbiotske bezazlene organizme koji se kriju u želucu, na koži i drugdje – i moramo nastaviti biti u kontaktu s mikrobnom raznolikosti koja se nalazi u našem okolišu”, napominje Graham Rook, epidemiolog s University College Londona.

Uzmite na primjer dudu koja je bebi pala na pod. Puno je bolje da je mama poliže i vrati bebi nego da joj “uvali” steriliziranu novu dudu u usta. Na taj način će se ubrzati razvoj bebine mikrobiote i smanjiti šansa za razvoj alergija, ističe Rook.

Takva terapija izlaganja može se koristiti i kod prehrane.

“Jedite raznovrsnu hranu, po mogućnosti s puno domaćih proizvoda, s farmi” savjetuje Rook. Također je bolje vježbati u prirodi, a ne u teretani.

 

 

A ako mislite da su psi prljavi, znajte da oni pomažu većini nas da povećamo mikrobiološku raznolikost i smanjimo alergije.

Na određeni način, naš je imunološki sustav poput seljaka. On pazi da naše tijelo ima dovoljno mikroba koji su mu važni za razvoj, metabolizam, pa čak i funkcioniranje mozga, dok istodobno vrtlari i rješava se mikroba koji sadrže patogene. Nije stoga nimalo čudno da je nedostatak raznolikosti u našoj mikrobioti povezan s čitavim nizom bolesti.

Iako, i dalje nema pravih dokaza da je nedostatak određene vrste mikroba odgovoran za određenu bolest. “To možda otkrijemo jednog dana, no problem je tehničke prirode i nevjerojatno je komplesan”, tvrdi Rook.

 

 

Drugi znanstvenici su suglasni s njim.

“Mikrobiota je povezana s imunitetom, autizmom, alergijama, autoimunim sustavom, raspoloženjem i razvojem središnjeg živčanog sustava”, objašnjava Mary Ruebush, mikrobiologinja iz Becker profesionalne škole za obrazovanje.

Terapija izlaganja počinje pak od trenutka našeg rođenja. Djeca koja su rođena vaginalnim putem imaju manje šanse za razvoj alergija od onih rođenim carskih rezom, vjerojatno zato što su ovi prvi izloženi normalnoj majčinoj vaginalnoj flori, objašnjava Ruebush.

Rano izlaganje dobrim mikorobima može nam isto tako itekako dobro doći kasnije u životu, kaže Rook.

Primjerice, ako smo u djetinjstvu izloženi crijevnim mikrobima, u našoj utrobi se aktiviraju imunološke stanice na takav način da ne reagiraju pretjerano na mikroorganizme kako postajemo stariji.

Rook mikrobe proziva našim “starim prijateljima”, a zbog pretjerane čistoće se sve manje družimo s njima. Puno manje nego što su to činili naši preci, u svakom slučaju.

Ljudi koji pokušavaju živjeti zdravije ne mogu a da se ne pitaju kako izbjegavati bolesti koje donose loše bakterije, istovremeno zadržavajući one dobre.

 

 

 

Nemojte prestati prati ruke

Rook ne bi savjetovao da počnete izbjegavati osnovne higijenske navike poput pranja ruku, jer znanstvenici smatraju da su prljave ruke jedan od glavnih načina na koji se prenose infekcije. No napominje da se ne trebaju svi dijelovi tijela prati jednako rigorozno.

Uglavnom, pretjerano opsesivno pranje može poremetiti normalnu floru koja vas održava zdravima, natječući se s lošim organizmima.

“Funkcioniranje u imunološkom sustavu koji je potpuno sterilan je kao da mozgu uskratite senzorne podražaje. S vremenom bi poludio, pa se isto tako javlja sve više alergija među ljudima koji pretjerano paze na higijenu i čistoću okoliša”, kaže Ruebush.

Stoga nisu preporučljiva svakodnevna duga tuširanja, jer na taj način mičete dobre bakterije s kože. No trebali biste oprati područje oko spolovila i sva mjesta gdje se znojite, te biste trebali svakodnevno mijenjati donje rublje.

 

 

 

Kod kuće ne biste trebali opsesivno čistiti, nego je bitnije pravovremeno to činiti. To znači da ne treba jednom tjedno sve detaljno izribati, nego redovito pomalo čistite stan, kako gdje zatreba.

Primjerice, daske za rezanje hrane se ne moraju uvijek prati u isto vrijeme. Ako ste na dasci rezali povrće, možete je oprati nakon ručka, no ako ste rezali meso ili sirovu ribu, trebali biste je odmah oprati.

Iako su bolnička istraživanja pokazala da posteljine i ručnici lako šire viruse i klice, naši domovi nisu visokorizična mjesta poput bolnica. Veći problem će biti mokri ručnici koji se ne osuše pravilno, od toga koliko ih često mijenjate.

Svejedno, i dalje se preporučuje da posteljinu i ručnike mijenjate jednom tjedno (pogotovo ako se znojite), a ručnike ne biste trebali dijeliti s drugima.

 

Ostata teksta pročitajte na BBC-u.

Add a Comment